KOGNITIVNI RAZVOJ – UZRAST 18 DO 36 MJESECI

Ključni pokazatelji zdravog kognitivnog razvoja kod djece od 18 do 36 mjeseci obuhvataju različite aspekte njihovog mentalnog,jezičkog,emocionalnog i socijalnog razvoja. Znaci uključuju povećanu radoznalost, sposobnost praćenja jednostavnih uputstava, prepoznavanje i imenovanje poznatih objekata i osoba, razvijanje osnovnih vještina rješavanja problema, i izražavanje emocija i namjera kroz govor. Mogućnost rješavanja jednostavnih problema, poput pronalaženja skrivenih predmeta, rješavanja jednostavnih slagalica. Razvijanje sposobnosti pamćenja, kao što su pamćenje imena predmeta ili lica, pamćenje redosljeda svakodnevnih aktivnosti.

Najbolje aktivnosti za stimulaciju kognitivnog razvoja ovog uzrasta jesu određene igre i akivnosti kod kuće u svakodnevnim radnjama. Djeci će privući pažnju simbolička igra i to igra sa lutkama i drugim plišanim igračkama, raznim setovima koji oponašaju svakodnevne aktivnosti. U ovom uzrastu dijete već može da pomogne u jednostavnim zadacima kao što su brisanje prašine, premeštanje igračaka, ili postavljanje stola, što podstiče samostalnost i osećaj odgovornosti. Jednostavne slagalice sa velikim djelovima pomažu djetetu da razvija sposobnost rješavanja problema, koordinaciju oka i ruke, i logičko razmišljanje. Gradnja kula od kockica ili blokova podstiče kreativnost, razumijevanje uzroka i posljedica, i prostorno razmišljanje. Igračke koje omogućavaju djetetu da razvrstava predmete po boji, veličini ili obliku pomažu u razvoju logičkog razmišljanja i sposobnosti klasifikacije. Postavljanje igračaka na različita mesta prema kategorijama (npr. plišane životinje zajedno, automobili zajedno) pomaže djetetu da razvija vještine organizacije.

Najčešće pitanje i zabrinutost kod roditelja. Ako vaše dijete ne reaguje na svoje ime ili na jednostavne zahtjeve, to može biti razlog za zabrinutost, ali je važno napomenuti da to ne mora značiti i da postoji ozbiljan problem. Postoji više mogućih razloga za ovakvo ponašanje. Ponekad djeca prolaze kroz faze gdje su više usmjerena na istraživanje okruženja nego na interakciju sa drugima. Djeca mogu imati poteškoće sa sluhom, zbog čega ne reaguje na glasovne naloge. Može se desiti da dijete ne razumije određena uputstva zbog nedovoljno razvijenih jezičkih vještina.

Savjet: Prvi korak je da provjerite sluh djeteta. Zatim pokušajte da privučete pažnju djeteta na različite načine, poput tapšanja, mahanja rukom ispred lica ili korišćenja igračaka koje proizvode zvuk. Provjerite da li reaguje na neke od ovih stimulusa. Zapišite situacije u kojima dijete ne reaguje, kao i one kada reaguje. Ovo može pomoći stručnjacima da identifikuju potencijalne uzroke. Stvorite stimulativno okruženje kod kuće. Učestvujte u interaktivnim aktivnostima sa djetetom koje podstiču komunikaciju, poput čitanja slikovnica, pjevanja pjesmica, igranja igara pretvaranja, i redovno pričajte sa djetetom, čak i ako ono još uvijek ne odgovara. Reakcija na ime i odgovaranje na jednostavne zahtjeve su važne prekretnice u ranom razvoju, pa je važno brzo reagovati ako primijetite odstupanja. Rane intervencije mogu značajno pomoći djetetu da prevaziđe izazove i napreduje u svom razvoju.

Rutina igra ključnu ulogu u kognitivnom razvoju djece uzrasta od 18 do 36 mjeseci. Stabilna i predvidiva rutina pomaže djetetu da razumije svijet oko sebe, smanjuje anksioznost, poboljšava osjećaj sigurnosti, i olakšava usvajanje novih vještina. Ovaj osjećaj sigurnosti pomaže djeci da se fokusiraju na učenje i istraživanje, jer znaju šta da očekuju. Redovne aktivnosti, kao što su vrijeme za obroke, spavanje i igra, pomažu djetetu da razvije vještine samoregulacije, što je ključno za izvršne funkcije mozga kao što su pažnja, planiranje i rješavanje problema. Dosljednost u svakodnevnim zadacima kao što su oblačenje, pranje zuba i pospremanje igračaka podstiče dijete da nauči redosljed aktivnosti i postane samostalnije.Ugrađivanje vremena za slobodnu i strukturiranu igru u svakodnevnu rutinu pomaže djetetu da razvije kreativnost, rješavanje problema i kritičko mišljenje. Uvedite dosljedne dnevne rutine za buđenje, obroke, vrijeme igre, aktivnosti na otvorenom, čitanje, i spavanje. Djeca se najbolje prilagođavaju rutini koja se ponavlja svaki dan u sličnim vremenskim intervalima. Iako je rutina važna, imajte na umu da ponekad može doći do odstupanja zbog nepredviđenih okolnosti. Važno je da se dijete brzo vrati u ustaljeni raspored. Za djecu ovog uzrasta vizuelni rasporedi sa slikama (npr. slike oblačenja, doručka, igre) mogu pomoći da razumiju redosljed aktivnosti tokom dana. Pohvalite dijete kada se pridržava rutine, što može ojačati željeno ponašanje i motivisati ga da i dalje prati dnevni raspored. Kako dijete raste, potrebe i interesi će se mijenjati, pa je važno prilagođavati rutinu kako bi odgovarala trenutnom razvojnom stadijumu. Rutina nije samo način da se dan organizuje, već je i moćan alat koji pomaže djetetu da uči, osjeća se sigurnim i razvija kognitivne i socijalne vještine.

Intenzivne reakcije na promjene ili nove situacije su relativno česte kod djece uzrasta od 18 do 36 mjeseci, a ponekad i starijih. Ovaj period je obilježen brzim razvojem kognitivnih, emotivnih i socijalnih vještina, što može dovesti do izraženijih reakcija na nepoznate ili promijenjene okolnosti. Postoje mnogi faktori koji mogu uticati na intenzitet reakcija, uključujući temperament djeteta, dosadašnje iskustvo s promjenama, osjećaj sigurnosti, i razvijene vještine regulacije emocija. Djeca u ovoj dobi možda još uvijek ne razumiju zašto se nešto promijenilo ili kako će nova situacija izgledati, što može izazvati strah ili stres. Promjene mogu učiniti da se djeca osjećaju kao da gube kontrolu nad svojom okolinom, što može izazvati frustraciju i intenzivne emocionalne reakcije. Da bi izbjegli ovakve reakcije neophodno je da dijete pripremite unaprijed da će doći do određene promjene ili nove situacije. Objasnite mu šta će se dogoditi i koristite jednostavan jezik. Možete koristiti slikovnice, priče ili igre da ilustrujete promjenu. Mali rituali, kao što su pjesmice, brojalice ili mahanje na rastanku, mogu pomoći djetetu da se osjeća sigurnije tokom tranzicija između aktivnosti. Intenzivne reakcije često zahtijevaju dodatnu pažnju, nježnost i utjehu. Držite dijete blizu, koristite umirujuće riječi i gestove, i dajte mu do znanja da ste tu za njega. Pokažite razumijevanje prema djetetovim osećanjima i ne očekujte odmah savršenu prilagođenost. Promjene su teške čak i za odrasle, a za dijete su još izazovnije.

Sve češća pitanja o tehnologiju i njenom uticaju na razvoj djeteta. Tehnologija, poput tableta i pametnih telefona, može imati značajan uticaj na kognitivni razvoj djece, naročito u uzrastu od 18 do 36 mjeseci, ali ukoliko se umjereno i pažljivo upravlja. Sa druge strane prekomjerna ili neadekvatna upotreba može dovesti do negativnih posljedica. Kvalitetne aplikacije zaista mogu podsticati razvoj jezika, prepoznavanje boja, oblika i brojeva, i osnovne vještine rješavanja problema. Takođe određene interaktivne igre i sadržaji mogu motivisati dijete da uči nove koncepte kroz zabavu i igru. Međutim, neophodno je sve to ograničiti jer previše vremena ispred ekrana može smanjiti vrijeme za interakciju sa roditeljima i vršnjacima, što je ključno za razvoj govora, socijalnih vještina i emocionalne regulacije. Djeca u ovom uzrastu uče najbolje kroz aktivno istraživanje i igru. Pasivno gledanje ekrana može ograničiti ove aktivnosti. Prekomjerna stimulacija i brza promjena sadržaja mogu otežati djetetu da se fokusira na manje dinamične aktivnosti, poput čitanja ili slaganja slagalica. Korišćenje ekrana prije spavanja može ometati kvalitet sna zbog plavog svjetla koje smanjuje proizvodnju melatonina. Preporuke istraživača iz ove oblasti su da djeca do 18 mjeseci treba da izbjegavaju upotrebu ekrana. Ako roditelji odluče da uvedu ekrane, trebali bi birati visokokvalitetne sadržaje i gledati zajedno sa djetetom kako bi pomogli da dijete razumije šta vidi.